Jesen 2009

 ANTHONY GIDDENS (2006): SOCIOLOGY. 5th EDITION.
 (UK: Polity Press)
 
 

Iako je nezahvalno vršiti prikaze knjiga ove vrste, jer se čini da već tokom iščitavanja jednog izdanja već pristiže novo, u ovom konkretnom slučaju odštampano najnovije šesto izdanje Sociologije, Anthony Giddens, bivši direktor London School of Economics and Political Science i jedan od najznačajnijih i najpoznatijih sociologa današnjice, predstavio je 2006. godine užoj i široj čitalačkoj javnosti  peto izdanje svoje Sociologije koje, iako pretposljednje, obimom stranica, značajem tematskih jedinica i primjetno važnim dodacima i poglavljima u odnosu na prethodno izdanje zaslužuje pažnju, posebno jer svojim sadržajem i širinom istraživanja ne zaostaje za šestim izdanjem koje je samo prošireno posebnim poglavljem o ratu i terorizmu, a koje u ovome, petome izdanju zauzima mjesto unutar poglavlja Politics, Government and Terrorism (Politika, vlast i terorizam). Na bivšem jugoslovenskom prostoru izdavačka kuća Globus iz Zagreba objavila je 2007. godine četvrto izdanje na hrvatskom jeziku i ono je predstavljalo najintegralnije uvođenje u sociološku problematiku i njene predmete izučavanja u cjelini. Unatoč širokoj upotrebljivosti, popularnosti i dokazanoj efikasnosti četvrtog, pa i svih prethodnih izdanja Sociologije, da na jedan plastičan i prilično fleksibilan način čitatelja upozna sa svim ključnim makrosociološkim i mikrosociološkim fenomenima, procesima i odnosima, činjenica da je četvrto izdanje svoju izvornu publikaciju doživjelo prije događaja od 11. septembra 2001. godine, impliciralo je potrebu za novim izdanjem koji bi korespondiralo sa najznačajnijim promjenama savremenog svijeta i novim društvenim konstelacijama koje su uslijedile nakon 11. septembra 2001. godine.
Knjiga je formalno podijeljena u 22 poglavlja. Sa većinom poglavlja smo se već upoznali na osnovu prethodnih izdanja, tako da se veoma lako (uz blagu modifikaciju naslova) mogu prepoznati poglavlja  poput What is Sociology? (Šta je sociologija?), Globalization and the Changing World  (Globalizacija i svijet u promjeni), Asking and Answering Sociological Questions (Postavljanja i odgovaranja na sociološka pitanja), Theoretical Thinking in Sociology (Teorijsko mišljenje u sociologiji), Social Interaction and Everday Life (Društvena interakcija i svakodnevni život), Families and Intimate Relationships (Obitelji i intimni odnosi), Health, Illness and Disability (Zdravlje, bolest i onesposobljenost), Stratification and Class  (Stratifikacija i klasa), Poverty, Social Exclusion and Welfare  (Siromaštvo, društvena isključenost i blagostanje), Sexuality and Gender  (Spolnost i rod), Race, Ethnicity and Migration  (Rasa, etnicitet i migracije), Religion in Modern Society (Religija u modernom društvu), The Media (Mediji), Organizations and Networks (Organizacije i kompanije),  Education (Obrazovanje), Work and Economic Life (Rad i ekonomski život), Crime and Deviance (Zločin i devijantnost), Cities and Urban Spaces (Gradovi i urbani prostori), The Environment and Risk (Okoliš i rizik). Poglavlja su strukturirana na način da predavači i studenti, kao i čitatateljstvo u najširem smislu riječi može bez nekog posebnog reda iščitavati one topike koje su im potrebne ili za koje se naprosto zanimaju. Autor je i u ovome, kao i u prethodnim izdanjima nastojao sintetizirati sopstvene ideje i koncepcije sa analizama i opservacijama svih bitnih društvenih problema i društvenih fenomena kojima se sociologija bavi. Ovo izdanje sadrži sva poglavlja prethodnih izdanja, uz minimalne intervencije u smislu eliminiranja suvišnih ili manje važnih informacija, ili njihovog preformuliranja u nove jedinice. Određena poglavlja su identična sa poglavljima prethodnih izdanja, dok su izvjesna poglavlja rekomponirana kako u pogledu naslova, tako i u klasificiranjima tematskih jedinica unutar poglavlja. Naravno, u cilju argumentativne transparencije i namjere autora da određene distinktivne komponente učini još jasnijim i opipljivijim, neke su rasprave i ekplikacije (koje su bile prisutne i u prethodnim izdanjima) ovog puta naglašene naslovima ili su proširene dodatnim analizama samog fenomena. Tako je poglavlje 11 pod naslovom Global Inequality (Globalna nejednakost) (koje je u četvrtom izdanju bilo na 19. poglavlju pod naslovom Rast stanovništva i ekološka kriza) u ovome najaktualnijem izdanju Sociologije prošireno novim analizama iz oblasti odnosa između bogatih i siromašnih zemalja, analizama života unutar bogatih i siromašnih zemalja, te analizama globalne ekonomske nejednakosti kroz opserviranje visokorazvijenih, srednjerazvijenih i niskorazvijenih zemalja. U eksplikaciji svjetskog populacijskog rasta naprimjer, doktrina maltuzijanizma je distingvirana istoimenim naslovom koji  prethodno izdanje ove knjige nije imalo, premda se maltuzijanizam kao značajan modus eksplikacije i problematizacije populacijske politike i tamo javljao neposredno iza naslova poglavlja kao svojevrsna uvodna rasprava.
Dok je većina poglavlja manje-više formalno rearanžirano u odnosu na poglavlja prethodnih izdanja, ipak je ovom prilikom potrebno istaknuti šesto poglavlje pod naslovom Socialization, the Life-Course and Ageing (Socijalizacija, životni tok i starenje) koje uključuje skoro potpuno nove tematske cjeline tako da bi se ovo poglavlje moglo nazvati novim. Ono uključuje analizu interakcije kulture, društva i dječije socijalizacije sa razmatranjem teorija dječijeg razvoja (G. H. Mead i njegovo istraživanje razvoja sopstva, te Jean Piaget i njegovi stadijumi kognitivnog razvoja), zatim pitanja rodne socijalizacije s posebnim osvrtom na teorijska dostignuća Freuda, Chodorowe i Gilliganove, socijalizacije kroz životni tok od djetinjstva, tinejdžerskog doba, adolescencije, zrelog doba i starosti, te kompletne sociološke analize fenomena starenja. Autor je posebno posvetio pažnju ekspliciranju predmeta socijalne gerontologije koja je usmjerena proučavanju trodimenzionalnog korpusa fenomena starenja (biološki, psihološki i socijalni). Posebno je zanimljiva analiza socijalne dimenzije starenja sa osnovnim interpretacijama triju generacija teorija koje su se bavile ovim pitanjima; od funkcionalizma, preko teorije starosne stratifikacije i teorije životnog toka do teorije političke ekonomije kao najrecentnije koja ističe ulogu države i kapitalizma u doprinošenju konstitucije sistema dominacije i marginalizacije starijih osoba (Cf., Ibid., 185). Poseban osvrt u konačnom je usmjeren analizi starenja u Velikoj Britaniji, „krizi globalnog starenja“, te ageizmu, odnosno diskriminaciji protiv osoba na osnovu njihove starosne dobi.
Nove konstelacije i nove konfiguracije društvenih fenomena, promjene u percepciji i identifikaciji identiteta i njihova reprezentacija u globalnom “svijetu rizika”, rekonceptualiziranje životnog svijeta transformiranjem političkih, kulturnih i ekonomskih načina stimuliranja društvene realnosti, turbulentne društvene promjene producirane nakon septembra 2001. godine poseban su predmet dvadesetog poglavlja pod naslovom Politics, Government and Terrorism (Politika, vlast i terorizam). Novina se najočitije odnosi na onaj dio koji predstavlja kratki dodatak u tumačenju odnosa između nacionalizma i globalizacije i prijelaz od rasprava o teorijama nacionalizma i odnosima između nacionalnog identiteta i globalizacije ka dodirnim elementima koji povezuju  fenomen “nacija bez država” (Guibernau) sa korištenjem terorizma kao političkog oružja. Time autor počinje analizu terorizma, uvodeći nas u generalni okvir definiranja terorizma navodeći najpoznatiji primjer udara aviona na WTC u New Yorku 11. septembra 2001. godine. Čitatelji će biti upoznati sa osnovnim teorijskim uvidima o porijeklu terora i terorizma, novim i starim stilovima terorizma, te odnosu i kompariranju između terorizma i rata u kojem Giddens problematizira “globalno upravljanje” i pita se “koja je, u globalnom dobu, međunarodna podrška i koji dokaz neophodan  kako bi se djelovalo u preveniranju prijetnje? I koje su to najbolje institucije koje bi se nosile sa globalnom terorističkom prijetnjom?” (Giddens, 2006: 888). Pri tome autor naglašava kako se kod globalnog upravljanja ne radi o konstituiranju neke vlade na globalnom nivou koja bi inkomenzurabilnost pluralnosti identiteta učinila privatnim uspostavljanjem svojih normativnih koncepata i akata kao supstancijalnih i obavezujućih za sve. Prije je riječ o reguliranju okvira i uspostavljaju seta akata potrebnih za suočavanje sa globalnim problemima i novim rizicima globalizacije (proliferacija oružja za masovno uništavanje, terorizam, zagađivanje, međunarodne finansijska kriza, etc.). Svojevrsna garancija za normalno funkcioniranje takvih pravila i akata bili bi različiti setovi institucija (međunarodnih organizacija i nacionalnih vlada) koje analitički u svojim legislativama i principima na osnovu kojih se prepoznaju moraju implicirati pojam demokratske odgovornosti i obaveznosti (Cf. Ibid., 858).
Uvažavajući činjenicu da je u ovome prikazu u pitanju izvjesni selektivizam u onom smislu u kojem nastojimo istaknuti one elemente i poglavlja zbog kojih je ova knjiga doživjela i ovo najaktualnije, peto izdanje, iščitavanjem najrazličitijih dijelova možemo se složiti kako ona predstavlja veoma plodonosno polje za identificiranje veoma kompleksnih društvenih fenomena i to na način aficiranja šireg čitalačkog auditorijuma u odnosu na onaj egzaktno sociološki. Vokabular je adaptibilan svima onima koji na bilo koji način nastoje pravilno eksplicirati, interpretirati, komparirati, evaluirati ili jednostavno u jednom čisto informativnom smislu predstaviti sve ono što je predmet sociološkog interesiranja danas. Naravno, u jednoj takvoj intenciji, autor nije vulgarizirao predmete znanstvenog istraživanja i stoga knjiga podjednako može služiti kako sociolozima, istraživačima i profesorima, tako i samim studentima, te čitateljstvu u najopćenitijem smislu riječi.
Pristupačnost studentskoj populaciji prepoznaje se prije svega u eliminiranju ili znatnom reduciranju strogo znanstvene ili suviše apstraktne terminologije, kao i u nastojanju da se različiti problemi prikazani u određenim klasičnim i savremenim sociološkim teorijama učine dostupnijim preko najrazličitijih primjera iz svakodnevnice, te mnoštvom ilustracija, dijagrama, studija slučaja putem kojih studenti (i čitateljstvo uopće) intenziviraju svoje kapacitete i apsolviraju one oblasti i interese proučavanja koji su im neophodni kao bazična komponenta za dalje i dublje sociološko i interdisciplinarno istraživanje društva i njegovih najraznorodnijih komponenti. Na taj način knjiga omogućava motiviranije i lakše razumijevanje kompleksnih društvenih fenomena i percipiranje cjelokupne društvene realnosti na jedan multidimenzionalan i interdisciplinaran način čime se eliminira bilo koja vrsta redukcionizma, te afirmira pluralan i dijaloški model u kojem sociologija, u saradnji sa drugim znanostima pokušava bolje i opipljivije artikuliranje društva i nas samih, te jednostavnijih ili kompleksnijih, utjecajnijih ili manje utjecajnijih društvenih grupa kao konstitutivnih i strukturalno najprimarnijih nosilaca inkomenzurabilnih i nepredvidljivih društvenih impulsa sa intendiranim ili “neintendiranim konzekvencama” intenzivirane moderne koju svi mi iskušavamo danas, kako nas to u jednoj drugoj studiji uči Anthony Giddens.

 

Vedad MUHAREMOVIĆ