Jesen 2008

  Svjetski kongres filozofa u Seoulu (WCP 2008): IMPERATIV RAZUMIJEVANJA DRUGOG
  Nevad Kahteran
 
 

U periodu 30. juli - 5. august održan je XXII Svjetski kongres filozofa u Seoulu (vidjeti oficijelnu web-stranicu: www.wcp2008.or.kr). Ova svojevrsna “Olimpijada za mislitelje”, koja se održava svake pete godine u suradnji Međunarodne filozofske asocijacije (FISP), te njezine jedne od članica koja je ujedno i domaćin, ove je godine prvi puta uključila azijske filozofije, tj. budizam, konfucijanstvo i taoizam kao zasebne sekcije. Ovo je napose važno s obzirom da su zapadnjački filozofi na ove filozofske tradicije gledali kao dio religijskog naslijeđa Istoka.
Također, jača svijest o tome da, iako je filozofija zakučasta za razumijevanje mnogim ljudima danas, neporecivo je da ona posjeduje puno toga za kazati o načinu djelovanja i mišljenja ljudi te da može priskrbiti odgovore na brojna pitanja o tome kako se uhvatiti u koštac sa društvenim promjenama u eri globalizacije. Nadalje, ovogodišnji je Kongres, koji je naslovljen “Rethinking Philosophy Today” (“Iznova promišljajući filozofiju danas”), koji je održan na Seoul National University, zapravo prvi ikada održan u Aziji i samim time historijskog značaja.
Profesionalni filozofi i filozofija su postali odveć specijalizirani i samim time su parokijalizam i intelektualna miopija postali njhovom sastavnicom u mišljenju. Zapravo, odveć smo zagnjureni u naše vlastite discipline kako bismo postigli znanje koje je nužno da otpočnemo istinski dijalog sa filozofima i filozofskim tradicijama odnosno modelima mišljenja koji posjeduju različite backgrounde od našeg vlastitog. Stoga su ove “filozofske olimpijade“ nužne kao mjesta suretanja i širenja filozofskih horizonata. Od onog prvog, koji je održan u Parizu, sada već davne 1900. godine, dijeli nas više od jednog stoljeća (107 godina!) hrljenja u ovakovrsna interkulturalna susretanja i promicanja istinskog dijaloga i prepoznavanje važnosti Drugog. Zapravo, riječ je o imperativu razumijevanja Drugog, a ne tek svojevrsnoj pukoj intelektualnoj znatiželji.
Kao prvi Kongres koji je održan u Aziji, ovaj seoulski odražava jasan poziv da se promisle narav, uloge i odgovornosti filozofije u razdoblju globalizacijskih procesa, uzimajući u obzir probleme, konflikte, nejednakosti i nepravde koje su povezane sa razvitkom planetarne/transnacionalne civilizacije koja je multikulturalna i istodopce znanstveno-tehničkog karaktera.
Glavna tema Kongresa, sukladno tradiciji ovakovrsnih svjetskih kongresa, razvijana je u četiri plenarne sesije i pet simpozija.

Plenarna zasjedanja:
1. Iznova primišljajući moralnu, socijalnu i političku filozofiju: demokracija, pravda i globalna odgovornost
2. Iznova promišljajući metafiziku i estetiku: zbiljnost, ljepota i značenje života
3. Iznova promišljajući epistemologiju, filozofiju znanosti i tehniku: znanje i kultura
4. Iznova promišljajući historiju filozofije i komparativnu filozofiju: tradicije, kritika i dijalog.

Simpoziji:
1. Konflikt i tolerancija
2. Globalizacija i kozmoplitizam
3. Bioetika, etika prirodne čovjekove okolice i buduće generacije
4. Tradicija, modernizam i postmodernizam: istočnjačke i zapadnjačke perspektive
5. Filozofija u Koreji

Sekcije za radove suradnika i učesnika Kongresa (ukupno 54):
estetika i filozofija umjetnosti, antička filozofija, primijenjena etika, pristupi filozofiji, bioetika i medicinska etika, budistička filozofija, poslovna etika, komparativna filozofija, konfucijanska filozofija, etika, ljudska prava, slike i simboli, logika i filozofija logike, medijavalna filozofija, metafizika, moderna filozofija, ontologija, osobe i intetitet, fenomenologija, filozofska antropologija, filozofska hermeneutika; filozofija kognitivne znanosti, komunikacije i informacije, ekonomije, okruženja; filozofija i buduće generacije, filozofija i rodne studije, filozofija i književnost, filozofija za djecu, filozofija u Africi: suvremena pitanja, filozofija u Aziji i Pacifiku: suvremena pitanja, filozofija u Europi: suvremena pitanja, filozofija u Latinskoj Americi: suvremena pitanja, filozofija u Sjevernoj Americi: suvremena pitanja; filozofija djelovanja, kulture, obrazovanja, historije, jezika, matematike, uma, prirodnih znanosti, prirode, religije, društvenih znanosti, sporta, tehnike, vrijednosti; socijalna i politička filozofija, taoistička filozofija, predavanje filozofije, teorija spoznaje, vrijeme i sjećanje.

Dakle, preko 3000 filozofa iz oko 150 zemalja uzelo je učešća kroz 478 sesija u radu ovog sedmodnevnog Kongresa sa preko 1300 prihvaćenih referata od strane Organizacionog komiteta! Nažalost, kada se i samo Sarajevo potencijalno moglo naći na listi organizatora ovakovrsnih susretišta globalnog karaktera, nadležna su ministarstva učinila sve da ne dođe do realizacije takovrsne ideje onemogućujući potpisniku ovih redova odlazak u Seoul. Zbilja, sramotno je da se bilo komu kome Organizacioni komitet ovakovrsnih kongresa prihvati referat, resorno ministarstvo odbije pokriti troškove puta i boravka dok on ili ona nastupa u ime zemlje iz koje dolazi i to pogotovu kada on ili ona to čine po prvi puta uopće.
I na kraju, nakon što su mnogo prije početka novog milenijuma filozofi uvelike kazivali o postmodernom razdoblju i kraju 400 godina moderne ere, vrijeme je da se i u Bosni i Hercegovini prestane sa razvratnim i anakronim kultom etniciteta i sluđenošću etničkim, te da se pokuša ući u ovu novu globalnu arenu. Valjda je konačno postalo posvema razvidno da je u terminima starih koordinata nacionalističkih sebičnih interesa, koji su tek dobra formula za užasni konflikt i katastrofu, više nemoguće ući u radikalno novo razdoblje bez nove i obnovljene bosanske paradigme.
Štoviše, obnovljena bosanska paradigma zbilja ima što ponuditi globalnoj filozofiji sa silno golemom raznolikošću kultura i civilizacija kao novim izvorima za svjetsku filozofiju koja je razuzdana igra ljudskog duha – Istoka i Zapada -  podjednako i ona je već dijelom te agende.